Overthought by Lični razvoj

Da li si ti OverThinker?

Stalno promišljaš o stvarima koje su ti se desile. Analiziraš i najsitnije detalje, razmišljaš unapred šta bi bilo kad bi bilo, ali se isto tako i grizeš zbog stvari koje su se već desile. Ne možeš da ugasiš mozak i misli. Ti si OverThinker🧠

Krajem prošle nedelje sam dobila poziv od prijatelja koji vodi nevladinu organizaciju za mlade da budem gost u njihovoj emisiji koja ima za cilj odgovaranje na česta pitanja srednjoškolaca, ovog puta na temu overthinkinga. Pristala sam ko iz puške 😅

Intervju je bio u ponedeljak, prošao je super i definitivno ga linkujem kad izađe, ali sam shvatila da sem uvodnog teksta u kome se predstavljam kao OverThinker, nigde do sada nisam objasnila šta to zapravo znači, kako sam prepoznala da sam OverThinker i kako to utiče na moj život, pozitivno i negativno. Kako sam skoro proslavila godinu dana od kupovine domena overthinker.rs i početka ove lude avanture (zvanično 29.08.), mislim da je redno da podelim origin story, čeklistu po kojoj ćemo da se prepoznamo i neke savete kako biti uspešan kao OverThinker 🤷

Mali OverThinker 😎

Da počnemo ispočetka…

Bukvalno prevedeno sa engleskog, overthinking je preterano razmišljanje, najčešće o velikoj odluci, nekoj situaciji ili događaju koji pogađa naše slabosti i nesigurnosti. U Srbiji neki to zovu “puštanje filmova”, što i jeste donekle, ali ne sasvim. Može da bude povezan sa depresijom i anksioznošću, kao i da nas dovede do depresije i anksioznosti ako se ne regulišemo, ali nije svaki OverThinker depresivan i anksiozan, da se razumemo.

👉 Važno je napomenuti i da se OverThinker ne rađa, on se postaje. Overthinking se uči, tako da isto tako može i da se iskontroliše i zaboravi 👈

Iako sam stalno preterano razmišljala i “puštala filmove” od malena, ja sam se sa samim pojmom overthinkinga susrela prvi put tokom razmene u Americi, kada mi je host majka u šali ujutru pre škole rekla da sam OverThinker. Još tada sam to prihvatila kao savršen opis za tu moju osobinu, a posle se nekako podenulo i u razgovoru o imenu mog bloga, and the rest is history.

18. novembra 2020. OverThinker🧠 je ugledao svetlost dana!

Moja američka porodica mi je zapravo otkrila da sam OverThinker

Kako da znaš da li si OverThinker?

Svima nam se desi da nekad previše razmišljamo o nečemu, pogotovu kada se radi o nekoj nama važnoj stvari, ali osnovna karakteristika nas OverThinkera jeste da ne možemo da ugasimo mozak i stalno vrtimo šta bi bilo kad bi bilo i zašto scenarije u glavi. Stvari koje bi drugi uzeli kao takve, mi analiziramo, preispitujemo, povezujemo, dajemo im dublje značenje i na osnovu toga tumačimo svoju realnost.

To je zapravo naš mehanizam odbrane 🤷 Dubljom analizom stvari mi pokušavamo da se zaštitimo, preduhitrimo probleme i pripremimo se za situacije u kojima možemo da budemo povređeni. Mi “puštamo filmove” jer na osnovu tih svojih opažanja stvaramo pretpostavke šta bi moglo da se desi. Neke realnije i racionalnije od drugih, ali dobro😅 Zato je bitno da osvestimo ako smo OverThinkeri da bismo mogli da se čekiramo i sprečimo kada misli krenu da budu previše crne, ili da idu predaleko u odnosu na ono što zasigurno znamo da je tačno, što nije naša pretpostavka ni 2%.

Dakle, OverThinker si. Šta sad🤔

Nije tajna da overthinking može da bude negativna stvar. Može da remeti našu sposobnost donošenja odluka, uzrokuje stres, nesanicu, različita destruktivna ponašanja, u nekim slučajevima i anksioznost i depresiju, a jedna studija na Univerzitetu Harvard je otkrila da prekomerno razmišljanje, prekomerna aktivnost mozga, troši osnovni protein u našem telu i može smanjiti i naš životni vek. Realno, zaj*bano je.

S druge strane, da lično nisam OverThinker, da nisam previše razmišljala o sebi, svom životu, pitanjima upisa fakulteta, odabira karijere, uspeha, sigurno ne bih bila ovde gde jesam i definitivno ne bih imala ovaj blog. Overthinking je mene gurnuo da idem dalje i dublje, tako da sada svoje znanje i iskustvo mogu da iskoristim da pomognem nekome ko ima ista pitanja i probleme. Isto tako, OverThinkeri generalno bolje opažaju detalje, osetljiviji su na promene u tonu komunikacije i odnosima, a overthinking može da bude značajan adut pri planiranju, kada je u pitanju širi kontekst i mapiranje mogućih ishoda. I mi smo bre zaj*bani 😉

Ključno da se da se osvestiš i radiš na onome što ti trigeruje negativni overthinking o samom sebi i da svoj overthinking zapravo pozitivno usmeriš na svet oko tebe, da svoje pretpostavke proveriš, na pitanja potražiš odgovor, a možda pokreneš i neki blog, why not 🤷😂

Kao i sve u živou, i overthinking je mač sa dve oštrice. Priznajem da mi nije uvek super, nije sve što overthinkujem za blog, ali sve što podelim, sve pozitivno što sam dobila i dobijam definitivno prevladava. Tokom prethodne dve godine sam kroz rad na sebi, edukacije i mentorstva takođe dosta napredovala i napravila nekoliko velikih koraka, tako da sada i bolje razumem svoj overthinking, što ga dosta ublažava (da kucnem u drvo✊).

Šta sam naučila o overthinkingu i koji su moji ključni saveti za uspešne OverThinkere delim u tekstu koji izlazi za par dana, kako ovaj ne bi bio na tri strane, ali se nadam da sam uspela bolje da objasnim pojmove overthinkinga i OverThinkera onima koji se sa njima prvi put susreću.

Ako ste se pronašli u nekom delu, dobrodošli u porodicu💖 Za sada pokušajte da ne razmišljate previše o ovome što ste pročitali 😂

Do sledećeg puta, čitamo se 🤗



(Visited 3.509 times, 1 visits today)